Hrvatski nautički turizam ulazi u razdoblje u kojem će ključna pitanja biti ulaganja, budućnost koncesija i dostupnost kvalitetne radne snage. O tim se temama govori na konferenciji „Nautički turizam Hrvatske 2030.“, koju organiziraju Hrvatska gospodarska komora i Jutarnji list.
Marine, čarter i drugi segmenti nautičkog turizma važan su dio hrvatske turističke ponude i gospodarstva. No pred sektorom su brojni izazovi.
Među njima se posebno izdvajaju neizvjesnost oko koncesija, potreba za ulaganjima u modernizaciju marina i čarter flote te nedostatak kvalificirane radne snage.
Upravo su to neke od glavnih tema konferencije „Nautički turizam Hrvatske 2030.“, koja 22. rujna okuplja predstavnike države, gospodarstva i struke u Zagrebu.
Koncesije otežavaju dugoročno planiranje
Jedno od ključnih pitanja za marine odnosi se na koncesije.
Kako je istaknula Andreja Vukojević, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, mnogim se marinama približava kraj koncesijskog razdoblja. To, prema njezinim riječima, otežava donošenje odluka o većim i dugoročnim ulaganjima.
„Marinama jedan od ključnih izazova predstavlja neizvjesnost oko koncesija. Mnogima se približava kraj koncesijskog razdoblja, što otežava odluke o većim, dugoročnim ulaganjima“, naglasila je Vukojević.
Pitanje koncesija tako je izravno povezano i s budućnošću infrastrukture. Za ozbiljnija ulaganja investitorima je važna dugoročna sigurnost poslovanja.
Ulaganja u marine i čarter flotu
Sljedeći veliki izazov odnosi se na ulaganja.
Prema HGK, sektoru su potrebna sredstva za novi investicijski ciklus. Poseban naglasak stavlja se na modernizaciju marina, energetsku učinkovitost i digitalizaciju, ali i na podizanje kvalitete čarter flote.
Hrvatska pritom već raspolaže razvijenom mrežom nautičke infrastrukture.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Hrvatskoj je bilo 216 luka nautičkog turizma, među kojima 86 marina. Ukupno je bilo 18.850 vezova.
U istom su razdoblju luke nautičkog turizma ostvarile gotovo 195 milijuna eura prihoda bez PDV-a, što je 7,9 posto više nego godinu ranije.
Ti podaci pokazuju koliku gospodarsku važnost ima nautički turizam, ali i zašto su ulaganja u kvalitetu infrastrukture važna za njegov daljnji razvoj.
Nedostatak radne snage i dalje je velik problem
Uz infrastrukturu i ulaganja, sektor se suočava i s nedostatkom ljudi.
„U nautici nam kronično nedostaje kvalificiranih ljudi, a izazov je i dalje posebno izražen u sezoni kada potrebe marina i čartera višestruko rastu“, rekla je Vukojević.
HGK je zato Ministarstvu rada predložio primjenu modela privremenog i povremenog zapošljavanja u nautici, po uzoru na model koji već postoji u poljoprivredi.
Za marine i čarter kompanije pitanje radne snage posebno je važno tijekom ljetnih mjeseci, kada se povećava opseg posla i potreba za različitim stručnim profilima.
Nautika kao turizam dodane vrijednosti
Nautički turizam pritom nije izdvojen od ostatka turističke ponude.
Kako ističu u HGK, riječ je o turizmu dodane vrijednosti koji se može povezivati s gastronomijom, hotelima, kulturom i prirodom.
HGK takav pristup razvija i kroz platformu Stories – Experience Premium Croatia, kojom se različiti segmenti premium turističke ponude povezuju u cjelovita iskustva.
To je posebno važno za hrvatsku obalu, gdje nautika nije samo pitanje plovila i marina. Ona je povezana s otocima, lokalnim destinacijama, gastronomijom, kulturnom baštinom i prirodnim prostorom Jadrana.
Hrvatska ima razvijenu nautičku infrastrukturu
Prema posljednjim dostupnim godišnjim podacima DZS-a, Hrvatska je u 2025. imala 216 luka nautičkog turizma i 18.850 vezova. Od ukupnog broja luka, 86 su bile marine.
Luke nautičkog turizma ostvarile su 194,78 milijuna eura prihoda bez PDV-a. Najveći dio prihoda, 140 milijuna eura, ostvaren je od iznajmljivanja vezova.
Nautički turizam tako ima važnu ulogu ne samo u turističkoj ponudi, već i u poslovanju brojnih kompanija i zapošljavanju ljudi uz hrvatsku obalu.
Održivost mora biti dio budućeg razvoja
Na konferenciji se govori i o dugoročnom odnosu prema prostoru koji je temelj hrvatske nautičke ponude.
„Govorimo o sektoru koji je snažno povezan s našom obalom, otocima, pomorskom tradicijom, ali i s hrvatskim gospodarstvom, poduzetnicima i brojnim radnim mjestima“, izjavio je Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture.
Butković je pritom naglasio i potrebu odgovornog korištenja mora i obale kako bi se taj prostor sačuvao za buduće generacije.
„Naše more i obala nisu samo turistički resurs – to je prostor koji moramo sačuvati za generacije koje dolaze“, poručio je.
Što čeka hrvatsku nautiku do 2030.?
Upravo je to i pitanje koje stoji iza konferencije „Nautički turizam Hrvatske 2030.“.
Pred sektorom su istodobno pitanja ulaganja, koncesija, radne snage, digitalizacije, energetske učinkovitosti i održivosti.
Prema riječima ministra Butkovića, tijekom prvih osam mjeseci 2026. zabilježeno je više od 431 tisuće dolazaka čarter gostiju i više od 2,7 milijuna noćenja.
Brojke dodatno pokazuju razmjere sektora, dok pitanja koja su otvorena na konferenciji upućuju na to da će sljedeće razdoblje biti važno za definiranje njegova daljnjeg razvoja.
Cilj nije samo povećavati broj gostiju i plovila. Sve je važnije razvijati kvalitetniju infrastrukturu, stvarati veću vrijednost, osigurati stručne ljude i odgovorno upravljati prostorom.
Hrvatska pritom već ima snažnu nautičku infrastrukturu i dugu pomorsku tradiciju. Sljedeći korak bit će odlučiti kako taj potencijal razvijati tako da ostane konkurentan, održiv i kvalitetan i nakon 2030. godine.
