Vikend u Brnu
Svi Zagrepčani u gradu Brno će se osjećati kao doma, a svi ostali žitelji Lijepe Naše kao da su došli u hrvatsku metropolu. Zašto? Krenimo od dvije najvidljivije poveznice – tramvaja i Masarykove ulice…
Već na prvi pogled Brno svojom arhitekturom odaje dojam tipičnog srednjoeuropskog grada (kakav je uostalom i Zagreb). No, kada zagrebemo malo dublje (točnije već nakon prvog sata šetnje gradom), spoznat ćemo sve njegove različitosti. Ovdje broj spomenika, fontana i ostalih umjetničkih intervencija u prostor u znatnoj mjeri nadmašuje Zagreb. U obilazak krenite nakon jutarnje kave koju ste popili u popularnom Podnik cafe baru jer takva kava se ne preskače – i sami znamo koliko je dobra kava bitna nama Hrvatima!
Krenimo od podzemlja
Ono što zasigurno privlači turiste je druga po veličini kosturnica u Europi (najveće su pariške Katakombe) koja se nalazi u srednjovjekovnom podzemnom labirintu u koji ćete ući pored Crkve sv. Jakuba. Ona broji oko 50000 kostura ljudi preminulih od kuge i kolere, iz vremena kada je toliko ljudi umiralo da ih nisu imali gdje pokapati pa bi završavali u masovnim grobnicama. Kosturnica je otkrivena 2001. godine, a prvi je puta otvorena za javnost 2012. godine i od tada je postala must visit atrakcija.
Druga kosturnica nalazi se u Kapucinskoj kripti Katedrale sv. Petra i Pavla i ona čuva mumificirana tijela kapucinskih svećenika i drugih znamenitih povijesnih stanovnika ovoga kraja. I podzemni labirinti su svojevrsna atrakcija. Izgrađeni u srednjem vijeku koristili su se za čuvanje hrane, sazrijevanje piva i vina te kao ratna skloništa. Nekada odvojeni, u jedan sustav su povezani 2009. godine prilikom detaljne rekonstrukcije. Najpoznatiji je onaj ispod tzv. Zelenog trga (gradske tržnice).
Brno iznad tla
Kada izađemo iz podzemlja i prošećemo centrom grada, zamijetit ćemo brojne umjetničke intervencije u prostoru novijeg datuma, kao i predivnu srednjoeuropsku arhitekturu raskošnih pročelja. Taj miks stare i nove umjetnosti gradu daje vidljivu ljepotu. Tako ćete primijetiti vrtne ljiljane na secesijskoj fasadi u ulici Veveri 14, kip Jobsta od Moravije ispred Moravske galerije, Stup Svetog Trojstva, neobični astronomski sat u obliku metka na glavnom gradskom trgu Namestiju Svobodyju… i niz drugih upečatljivih citymarkova. Brno izdvaja godišnje u prosjeku 30 milijuna eura za kulturu što je za jedan grad koji broji svega 380000 stanovnika (ili 600000 sa širom okolicom) značajan iznos.
Brno i pogled odozgo
Tim pozamašnim sredstvima održavaju se gradski muzeji, kazališta, povijesne građevine. Neke od njih su sastavni dio obilaska grada poput gotičke Katedrale sv. Petra i Pavla koja kao da nadgleda svoje pučane visoko s brda iznad grada. Katedrala služi kao svojevrsni orijentir jer gdje god se kretali, ne možete se izgubiti – Katedrala je od svuda vidljiva. Neka vas ne uplaši njen „prijeteći“ izgled i tamna boja granitnog kamena, već neka vas osvoji njena spokojna unutrašnjost. Mir su tu pronašli i poznati stanovnici Brna čija tijela se, kao što sam prije spomenula, nalaze u kriptama ispod Katedrale. S uzvisine se pruža i predivan pogled na grad pa je to jedan od dražih vidikovaca među turistima.
Gradske legende
Drugi nezaobilazan vidikovac je toranj Stare gradske vijećnice (Stará radnice) do kojeg možete doći iz popularne Masarykove ulice (mogli bismo reći da je to njihova Ilica prepuna trgovina i suvenirnica) ako krenete od glavnog gradskog trga i skrenete udesno. Već sam pogled na ovaj toranj iz 13. stoljeća potaknut će vas da se popnete i napravite najljepše fotografije grada iz ptičje perspektive. Ne zaboravite po silasku napraviti fotografiju s krokodilom koji je glavni lik najpoznatije gradske legende.
Legenda kaže da je pored Brna živio zmaj koji je terorizirao lokalno stanovništvo i ljudi su ga se jako bojali. Kako bi se od njega zaštitili, postavili su mu zamku u obliku krznene vreće napunjene vapnom. Nakon što je pojeo vapno i napio se vode, ostao je mumificiran i danas visi ispod stropa. Krokodil je toliko popularan u Brnu da se i lokalna radiostanica zove Krokodil. Pokraj „zmaja“ u Staroj gradskoj vijećnici prikazan je drugi poznati gradski amblem – kotač kola izrađen od drveta pronađenog i srušenog osamdesetak kilometara od grada. Prema legendi, jedan se seljak kladio da je srušio drvo, od njega napravio kotač i kotrljao ga sve do Brna. Za sve to mu je trebao jedan dan. Nitko mu nije povjerovao već su to pripisali đavoljem djelu. Nažalost, čovjek je zbog svoje priče umro u velikom siromaštvu.
Treći vidikovac je dvorac Špilberk. Izgrađen u 13. stoljeću, nekada je bio zatvor, a danas se u njemu nalazi gradski muzej.
Tekst: Damjana Domanovac
Fotografije: Damjana Domanovac i Tomislav Serdar
