Nema joj ravne – novi je slogan kojim se predstavljaju pet županijskih turističkih zajednica udruženih u Klaster Slavonija
Slavonija i Baranja su se pokazale kao prava mala avantura. I mi ćemo se u potpunosti složiti s time da je slogan odlično pogođen. Posebno nakon našeg posljednjeg posjeta istočnom dijelu Hrvatske.
Obilazak smo započele u Osijeku, gradu na Dravi koji je u posljednjim godinama doživio pravi procvat. Nekako mi se čini da sve dobre i pozitivne vijesti dolaze upravo iz Osijeka. U Osijeku se događaju inovativni eventi, otvaraju nove moderne tvornice, mladi sve više ostaju u gradu, broj letova s Osječkog aerodrome raste, otvaraju se novi restorani, i ova posljednja vijest koja nas je posebno razveselila je da je Osijek dobio novi, moderni sajamski prostor. Ponukani svim time, odlučili smo i sami provjeriti što se to događa u Osijeku, ali i njegovoj okolici od Đakova do Kopačkog rita.
Čovjek čini destinaciju – Slavonija i Baranja
U Osijeku sam bila više puta i uvijek sam nekako birala smještaje blizu Glavnog gradskog trga, da budem u žiži, blizu svega. Ovaj puta smo odsjeli u simpatičnom malom pansionu u osječkoj Tvrđi. Da je “čovjek je ključ uspjeha u turizmu” slušamo već godinama, a da to nije samo priznanje pojedincima, već svojevrsni way of life, uvjerili smo se upravo u Maksimilianu. Srdačan pozdrav za dobro jutro uz ugodan razgovor s domaćinima za doručkom, nekoliko korisnih savjeta i preporuka, osmijeh koji ne silazi s lica – to je to što se traži za ugodan odmor. Sada obilazak može početi!
Povijesno srce Osijeka leži u Tvrđi, impresivnoj utvrdi koja datira još iz 18. stoljeća. Dok se šetate kroz uske ulice Tvrđe, dočarat će vam se povijest grada. Posjetitelji mogu istraživati brojne znamenitosti, uključujući Katedralu sv. Petra i Pavla, koja se uzdiže iznad krovova i Franjevački samostan s prekrasnim vrtom. Na vrhu tvrđave nalazi se Baranja lookout, vidikovac s kojeg se pruža panoramski pogled na grad.
Slavonija i Baranja: Bogata kulturna scena
No, povijest nije jedina stvar koju Osijek nudi. Grad je poznat i po svojoj živahnoj kulturnoj sceni. U samom centru grada nalazi se Hrvatsko narodno kazalište, impresivan ansambl koji redovito izvodi kazališne predstave, operu i balet. Uz to, u gradu se održavaju brojni festivali, koncerti, izložbe i druge kulturne manifestacije tijekom cijele godine. Muzej Slavonije također je omiljeno odredište koje prikazuje kulturnu baštinu regije kroz arheološke artefakte, umjetničke radove i etnografske eksponate. U blizini se nalazi i Muzej likovnih umjetnosti s impresivnom zbirkom modernih i suvremenih umjetničkih djela.
Gastronomska ponuda Osijeka
Nakon što ste upili kulturu i povijest, vrijeme je za istraživanje lokalnih okusa. Osječka gastronomija obiluje tradicionalnim jelima koja će zadovoljiti svačije nepce. Mi smo naše nepce razveselili odličnim fileom smuđa u restoranu Projekt 9 koji se smjestio ne uz, već na samoj rijeci Dravi, na pontonu, pa kada sjedite za stolom uz otvorenu staklenu stijenu, imate osjećaj da se od vrućine možete rashladiti umočivši noge u rijeku. Tako ste joj blizu! S druge strane rijeke, na baranjskoj strani posjetili smo restoran Čingi Lingi čarda i uvjerili se da je pohani smuđ jednako dobar kao za našeg zadnjeg posjeta, a čips od šarana još uvijek hit među gostima. Predivan ambijent ovog restorana smještenog uz rukavac rijeke Drave, toliko je lijep da savršeno prati vrhunsku gastronomsku ponudu.
Ljeto u gradu na Dravi ne bi bilo potpuno bez Osječanima omiljene Copacabane, popularnog kupališta s pogledom na grad. Ako vam je gužva na ovoj plaži prevelika, uputite se u selo Draž na jednu od najljepših baranjskih plaža na kanalu starog Dunava, gdje ćete u pravom tropskom ambijentu moći popiti omiljeni koktel.
Gradska tržnica
Tržnica u Osijeku je mjesto na kojem možete doživjeti autentičnu atmosferu lokalnog života. Na tržnici ćete pronaći šarenu paletu svježeg voća, povrća, meda, sireva, domaćih rakija i drugih lokalnih proizvoda. Ovdje možete iskusiti pravi duh Slavonije, razgovarati s prodavačima i uživati u autentičnoj kupovini. Mi smo grad posjetili u vrijeme trešanja i mogu samo prokomentirati da je predivan hrušt (a svi koji, poput mene, obožavaju trešnje znaju o kojoj vrsti je riječ) bio cjenovno duplo jeftiniji nego u Zagrebu. Tako smo se nagradile s kilom hrušta po cijeni od 5 eura. Plodovi prepuni slada i soka bolje su nam “legli” nego najbolji sladoled!
Slavonija i Baranja: zvijezda Kopački rit
Kako posjetiti Osijek a ne obići Park prirode Kopački rit… Potajno sam se nadala da ćemo imati sreće kao zadnji puta i doživjeti bliski susret s orlom štekavcem na samo nekoliko mjesta udaljenosti. Tada je orao štekavac, čija me veličina je toliko impozantna (kada raširi krila ona mogu biti i do 2,5 metara dužine) bio zaokupljen štukom koju je netom ulovio i izvlačio iz vode, da nas nije ni primijetio kada smo mu se približili. Ubrzo nas je naš vodič uvjerio da smo tada imali veliku sreću, a ovaj puta smo se morali zadovoljiti s čak tri viđena primjerka ali u letu. Gnijezdo orla štekavca može težiti do 500 kila, a promjer mu može biti do 2 metra. Jedno takvo vidjeli smo u daljini, jer se zaštićenim gnijezdima ne smije približavati.
Kopački rit je prirodni rezervat bogat biodiverzitetom i jedno od najvažnijih ornitoloških područja u Europi, pa ne ćudi da ga posjećuju ornitolozi iz cijeloga svijeta. Obuhvaća veliko područje močvara, jezera, kanala i poplavnih šuma, koje se protežu na površini od oko 230 četvornih kilometara. Ovo područje je dom velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, uključujući rijetke i zaštićene vrste ptica, riba, gmazova i sisavaca.
Vožnja čamcem
Ne propustite vožnju čamcem ili brodom po kanalima i jezerima i imat ćete priliku vidjeti neke od preko 290 vrsta ptica, uključujući bijelu rodu, crnu rodu, orlove, čaplje, žličare, divlje guske, patke, grabljivice i mnoge druge. U jezerima, kanalima i močvarama Kopačkog rita obitava veliki broj riba. Možete pronaći šarane, somove, smuđeve, štuke, štukavce, deverike, linjake i druge vrste. Kopački rit je dom za razne vrste gmazova, uključujući zmije poput poskokova, riđovki, i smukova. Također se mogu vidjeti i kornjače, poput barske kornjače. Možda ćete se, poput nas, susresti s pokojom bezopasnom vodenom zmijom. Posebno mjesto zauzimaju sisavci od kojih su najpoznatiji stanovnici jeleni, srne, dabrovi, vidre i divlje svinje. Jedna pripadnica ove posljednje vrste nas je presrela prešavši cestu na samo nekoliko metara udaljenosti ispred nas.
U sklopu rezervata nalazi se i Prezentacijsko edukacijski centar “Tikveš” koji pruža dodatne informacije o području, prirodi i zaštiti okoliša, i otkriva povijesno nasljeđe samog dvorca i njegovih žitelja. Tamo možete naučiti više o fauni i flori Kopačkog rita i povijesti dvorca kroz izložbe, prezentacije i interaktivne sadržaje.
Slavonija i Baranja: U posjetu Zmajevcu
Ima jedno sasvim obično selo sa sasvim neobičnim vinskim podrumima, poznatim u ovom dijelu svijeta kao gatori. Oni su ukopani u brijeg i u njih se ulazi ne silazeći (iako ih nazivaju podrumima) već u razini tla. Najljepše primjere takvih vinskih podruma pronaći ćete u malom baranjskom selu Zmajevac.
Vinogradarska tradicija u Zmajevcu temelji se na uzgoju autohtonih sorti grožđa kao što su graševina, frankovka, traminac, chardonnay i mnoge druge. Ove sorte su prilagođene lokalnim uvjetima i daju vina bogata okusa, aroma i kompleksnosti.
Mnoge obitelji već generacijama se bave vinogradarstvom i proizvodnjom vina. Jedna od njih je obitelj Josić u čijem obiteljskom restoranu se uz bogatu ponudu vina i rakija, može uživati u najboljem šaranu na rašljama (kojeg treba naručiti bar 24 sata ranije), tačkama s pekmezom, smuđu, divljači, ali i velikoj ponudi raznovrsnih odležalih odrezaka, koje će ljubitelji mesa znati cijeniti. Ja sam se odlučila za sporo pečenu janjeću koljenicu, aromatiziranu tortu od krumpira, pečenu ciklu u vinu i rezanci od ljute papričice. I to sve na jednom tanjuru koji je bio složen kao da je pripremljen za snimanje advertorijala. Nije to bilo zbog nas koji smo radili reportažu, već su i svi ostali stolovi oko nas dobivali dekorirane tanjure koje je bio užitak gledati (i probati).
Obišli smo obližnje vinograde u Kneževim vinogradima koji se prostiru preko prekrasnog slavonskog krajolika, koji obuhvaća brežuljke i ravnice. Najljepši pogled na vinograde je s vidikovca Belje na Banskom brdu iznad sela Karanac. Ovdje se uzgajaju različite sorte vinove loze, uključujući autohtone sorte poput graševine, traminca, frankovke i drugih. Područje je poznato po povoljnoj klimi i plodnom tlu, što pruža optimalne uvjete za uzgoj visokokvalitetnog grožđa.
Đakovo nisu samo lipicanci
Posljednjeg dana našeg boravka, uputili smo se u sjeverni dio Slavonije, u Đakovo. Najslikanija gradska vizura je Katedrala sv. Petra, impozantna građevina na glavnom gradskom trgu koja se ističe svojom ljepotom i grandioznošću. Katedrala je izgrađena u 19. stoljeću i remek-djelo je neogotičke arhitekture i jedna od najvećih katedrala u Hrvatskoj. Unutar katedrale možete vidjeti prekrasne freske, vitraje i skulpture. A sa zvonika visokog 84 metra pruža se spektakularan pogled na grad.
U katedralu smo ušli baš u trenutku kada su isprobavali novoobnovljene orgulje čiji zvuk je ispunio unutrašnjost do posljednjeg kvadratnog centimetra. Tako moćan a ujedno opijajući. Gradski vodič nam je iznio nekoliko zanimljivih podataka o katedrali: u Đakovačku katedralu ugrađeno je 7,5 milijuna komada cigle, lusteri su izrađeni u Beču u bronci i pozlaćeni, a orgulje u katedrali imaju 5420 svirala.
Nakon odličnog ručka u restoranu Loora na Korzu uputili smo se na Ergelu lipicanaca gdje smo razgledali pastuharnu i zatvorenu jahaonicu u kojoj je netom završen trening. Uz stručno vodstvo naučili smo kako se ponašati u blizini konja, što vole jesti, kako biraju partnera i još mnoge zanimljivosti koje nećemo otkrivati jer je naš cilj da i sami posjetite ovo jedinstveno mjesto. Konji dolaze u Ergelu s navršene 3 godine starosti, a do tada su na obližnjem imanju Ivandvor gdje uživaju u bezbrižnoj mladosti i slobodi.
Đakovački vezovi
Iako nismo došle u vrijeme održavanja najpoznatije gradske manifestacije, ne možemo predstaviti Đakovo a da ne spomenemo i Đakovačke vezove. Ova tradicionalna manifestacija održava se svake godine u lipnju od 1967. godine. Manifestacija traje nekoliko dana, i obuhvaća raznovrstan program koji uključuje koncerte, folklorne nastupe, povorke, izložbe, sportska natjecanja i druge događaje. Središnji događaj Đakovačkih vezova je povorka folklornih skupina, koja se održava u nedjelju. Tijekom povorke, različite folklorne skupine iz Hrvatske i inozemstva prikazuju tradicionalne plesove, pjesme i nošnje svojih regija. To je manifestacija kojom se slavi tradicija, kultura i ljepota Slavonije i dijeli to kulturno bogatstvo s posjetiteljima.
Tekst: Damjana Domanovac
Fotografije: Tea Serdar, Damjana Domanovac
