Ostvarenih 21,2 milijuna noćenja u 2021. godini ili 10% rasta u odnosu na 2020. čine hrvatski kamping turizam jednom od najuspješnijh turističkih grana Lijepe naše.
Ovaj impresivan rezultat još je bolji kada ga usporedimo s rekordnom 2019. godinom, što je porast od čak 10 %. Istarska, Primorsko-goranska i Zadarska županija su realizirale najveći broj noćenja. Ovi su podaci predstavljeni na 16. Kongresu hrvatskog kampinga ispred više od 350 predstavnika kamping sektora u Amadria Parku u Šibeniku održanog 8-10 studenoga ove godine. Organizator je Kamping udruženja Hrvatske (KUH) uz podršku Ministarstva turizma i sporta RH, Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice grada Šibenika.
”Brojke su ove godine još jednom potvrdile da je kamping, kako u Hrvatskoj, tako i diljem Europe, sve traženiji turistički proizvod. Uz nautiku i obiteljska seoska domaćinstva, kampovi su jedini koji su do kraja listopada premašili rekordne završne rezultate iz 2019. godine. Osim blizine ključnih tržišta i atraktivne prirodne lokacije, jedan od ključnih razloga za takav uspjeh je investicijski val u hrvatskom kampingu u proteklom desetljeću, a koji se nastavio, ponešto usporeno, ali ipak intenzivnije od konkurencije, i tijekom ovih kriznih godina. Hrvatska je jedna od najkonkurentnijih kamping destinacija na Mediteranu, a kada je riječ o kvaliteti kampova, zauzimamo 2. mjesto u Europi, odmah iza Nizozemske. No konkurencija ne miruje i za zadržavanje trenutne pozicije moramo nastaviti investirati i podizati kvalitetu u kampingu, a posebno pratiti nove trendove u kontekstu održivosti i digitalizacije”, naveo je direktor Kamping udruženja Hrvatske (KUH) Adriano Palman.
”Turizam je posljednje tri godine dokazao da može biti stabilizator negativnih ekonomskih trendova i snažan poticaj gospodarstvu Hrvatske. No turistički rezultat se ne događa sam po sebi, on je rezultat milijardi kuna ulaganja u kvalitetu turističkih objekata i usluge. Ova kriza je jasno pokazala da oni objekti u koje se kontinuirano ulaže bilježe najvišu potražnju, a oni u koje se ne ulaže imaju sve veće probleme. Turizam u EU se nalazi pred velikim investicijskim ciklusom u održivost i digitalizaciju i oni koji neće pratiti investicijski tempo gubit će konkurentsku prednost i tržišnu poziciju. Zato moramo hitno riješiti najveće prepreke investiranja i razvoja u turizmu, a to su manjak radne snage, do kraja neriješeno turističko zemljište, pomorsko dobro kao i veće porezno opterećenje u odnosu na konkurenciju, posebno u kontekstu PDV-a, a paralelno pronaći najbolje načine poticanja investicija u održivost i digitalizaciju. NPOO je otvorio vrata poticanju takvih investicija, dobili smo krovnu Strategiju razvoja održivog turizma, no moramo se ubrzati jer zemlje u okruženju mnogo aktivnije rade na poticanju te tranzicije, svjesne da je to preduvjet za turistički rezultat u narednim godinama”, riječi su Veljka Ostojića, direktora Hrvatske udruge turizma i predsjednik Izvršnog odbora KUH-a.
Kako bi Hrvatska zadržala konkurentnost na sve zahtjevnijem globalnom turističkom tržištu, potrebna su dodatna ulaganja u održivost i digitalizaciju.
